Dana 10 oktobra 2017 godine, u celom svetu proslavlja se Svetski dan Mentalnog zdravlja, i veliki deo stanovništva cele planete raduje se postignutom visokom standardu, kvalitetu življenja i mnogim dostignućima i prosperiteta u njihovim zemljama.
Opšte je poznato, da je dobro Mentalno zdravlje stanovnika, bitan preduslov pozitivne motivacije za napredak svih pojedinaca, pa i čitave zemlje, posebno uslovima društvenih kriza. Nažalost, kod nas se malo o tome zna, a još manje piše. Ima se utisak da smo mi, zaboravili na naše mentalno zdravlje i da mu ne posvećujemo dovoljno pažnje. Mora se priznati, da je naše Mentalno zdravlje, svih generacija veoma je ugroženo. Moramo se malo pozabaviti problemima mentalnog zdravlja, jer su ugrožena lična prava, ugled i dostojanstvo svakog pojedinca, koji se ne snalazi u ovim teškim uslovima svetske krize. Ovaj članak je napisan sa iskrenom željom autora, za unapređenje mentalnog zdravlja kod svih naših ljudi, ovde u zemlji, i inostranstvu.
Slika našeg mentalnog zdravlja u sadašnjem vremenu
Osećamo se odgovornim i dužnim, da na osnovu dobijenih podataka, ličnih iskustava i svestrane analize, sagledamo i ukažemo na aktuelne probleme mentalnog zdravlja i pomognemo u njihovom rešavanju. Zato ćemo ih sagledati kod dece i omladine, kod odraslih i starijih osoba.
Deca i omladina
su višestruko ugroženi. Oni su budućnost naše zemlje, jer sve mlađe generacije puše duvan i piju alkohol na javnim mestima, kockaju se, čine neke prestupe i sukobe, kao da nemaju svoje živo tne ciljeve i smisao svoga življenja. Ne retko su depresivni, ljuti, skloni verbalnoj i fizičkoj agresiji, Iza toga postoji strah od budućnosti i besperspektivnosti, pa mnogi spavaju danju, žive noću… boje se svetla dana i suočavanje sa sobom. Mnogi su spremni i probaju različita opojna sredstva i droge, koji im pomažu da se sklone i pobegnu iz za njih teške realnosti. Posebno su osetljiva na sve oblike socijalne nepravde, guranje i zapošljavanje preko veza, svoje dece, koje im aju manje kvaliteta od drugih, mnogo boljih od njih. Malo je dece, koja su uspešna, koja imaju svoj cilj u životu i podršku svojih roditelja ni okoline, što su preduslovi da neko uspe u životu.
Odrasle osobe
su one osobe koje se nalaze u svojoj punoj snazi, i koje treba da nose najveći teret svojih domaćinstava i članova porodica. Neretko se ne snalaze dobro u životu, sa malim ekonomskim prihodima, ne mogu da stvaraju porodice, i pomognu natalitet, već stvaraju neke vanbračne hibridne mreže, koje su bez perspe- ktive,možda imaju po jedno dete, i tako, tužne i nesrećne, idu dalje svojim putem kroz život. Veoma su zabrinute za svoj ekonomski život i prosperitet, koji su ugroženi, malim ličnim primanjima, i stalnim pretnjama poslodavaca da će i za najmanju grešku biti otpušteni sa posla. A onda…kako i kada naći drugi posao. Ovakve osobe su veoma tužne i nesrećne i ne može se reći da suone dobrog mentalnog zdravlja,tim pre akoi pored svoje dece imaju i roditelje, koje moraju da izdržavaju.
Starije osobe
su temelj našeg društva i naše zemlje. Uložili su sve svoje umne i fizičke sposobnosti na izgradnji zemlje i svojih domaćinsta- va, u podizanju i vaspitanju svoje i druge dece. Danas, sa malim penzijama, sa istrošenim i lošim fizičkim zdravljem i brojnim hroničnim bolestima, nisu u stanju da se leče i dobiju ono što im pripada u smislu dostugnuća savremene medicine. Često su ostavljeni sami sa malo sredstava da preživljavaju i nose svoju duboku depresiju i razočarenje sa sobom, u svojoj usamljenosti. Mali je broj onih srećnih penzionera, koji žive mnogo bolje, ali se stiče utisak, da oni pretstavljaju veliki teret za svoje potomke i društvo u celini.
Brojne druge bolesti i socijalno medicinski problemi
I druge, nezarazne bolesti, u čijem nastanku, stres i stresna opterećenja imaju veliku ulogu, opterećuju sve obolele ličnosti i njihove porodice, izazivajući veliku patnju i duševne bolove
U našim sredinama, prisutan je alkoholizam, skoro kod svih generacija, posebno kod žena. Alkohol je otrov centralnog nervnog sistema. Velika je raširenost pušenja duvana sa stvaranjem teške nikotinske zavisnosti, oštećenja svih organskih sistema, posebno krvotakoa i srca. U poslednje vreme, pojavljuju se novi oblici zavisnosti, od kocke, kompjutera, igrica , sms poruka, i sličnih.
Prisutne su brojne nezarazne bolesti u vidu epidemija, infarkti srca i moždanog udara, koji, prema nekim podacima odnose oko 55.000 ljudi godišnje, u čijem nastanku hronični dugotrajni stres ima svoje značajno mesto. Veliki je broj invalida, ličnih patnji i patnji porodica, kao i velikih troškova društva oko njihove rehabilitacije. Samotrovanja su u porastu, pijenjem raznih hemijskih sredstava. Povećan je i broj pokušaja samoubistava i izvršenih samoubistava, više u gradskim sredinama.
Epidemija bolesti štitne žlezde kod žena koja postoji poslednjih dve decenije ozbiljno zabrinjava.Upozorenja uglednih vrhunskih lekara upozorava da postoji epidemija malignih oboljenja, sa tendencijom daljeg rasta i povećan broj malformacija kod biljnog i životinskog sveta, koje su najvero- vatnije rezultat zločinačkog i genocidnog bombardovanja, zbog bacanja osiromašenog uranijuma, u iznenadnom i neobjavljenom ratu 1999 godine, prema našoj zemlji.
Sve pomenute bolesti, nepovoljno deluju na mentalno zdravlje pojedinca i porodice, a na indirektan način na društvo u celini, izazivajući neke oblike strahova, fobičnih reakcija i depresija različitog intenziteta.
Umesto zaključka
Sve izneto ovde, ne daje lepu i očekivanu sliku mentalnog zdravlja našeg stanovništva,koje je u ranijim vremenima bilo boljeg raspoloženja, više optimističko, sa većim radnim elanom i entuzijazmom. Zato očekujemo, pravovremeno i istinito obaveštavanje o zdravlju i poremećajima zdravlja, od strane nadležnih organa. Sve ovde izneto, upozorava nas da se ozbiljno zamislimo, i sa ličnom i zajedničkom odgovornošću, pristu- pimo što hitnijim merama prevencije, ranom otkrivanju i ranom i blagovremenom lečenju, izbegavajući tako komplikacije i veće troškove lečenja. Očekujemo i mobilizaciju svih zdravih snaga društva, u analizi, prevenciji i sanaciji ovih problema i poboljšanja našeg mentalnog i telesnog zdravlja, dakle zdravlja stanovništva u celini.